Osnovna škola Obrovac

Glazba je utjecaj komunikacija tj. razmjena izjave slušnog karaktera. Znanstveno je poznato da je starija od govora. Iako nije neophodna za življenje, danas gotovo da se život ne može zamisliti bez nje i prisutna je svuda oko nas.

Glazba postoji otkad postoje i ljudi, a danas ne postoji čovjek koji bar djelomično nije osjetljiv na nju. Svatko od nas naći će svoje mjesto među brojnim ljubiteljima tonske umjetnosti. Bez obzira na to kakvu glazbu slušamo ona izaziva osjećaje kako pozitivne (ljubav, sreća, radost, empatija, ponos, zadovoljstvo), tako i negativne (ljutnja, strah, ljubomora, usamljenost, mržnja), ona ispunjava dušu.

Glazba je oduvijek imala veliku ulogu u životu pojedinca pa i cijelog društva. O važnosti glazbe i njenog utjecaja na čovjeka spominjao je i Platon grčki filozof koji je glazbi pridavao veliko značenje te ju je smatrao snažnim sredstvom stvaranja čovjekovog karaktera. Glazba je bila sastavni dio odgoja i obrazovanja, bila je moralno sredstvo djelovanja ne samo na čovjeka nego i na cijelo društvo. Poznata je Platonova izreka: “Kakva muzika, takva i država”. Platon je povezivao tjelesnu aktivnost i glazbu što je smatrao osnovom savršenog života. Ritam glazbe podiže raspoloženje, a osobu čini jačom, snažnijom i izdrživljijom posebno u vremenu kada su snaga i izdržljivost bili cijenjeni zbog čestih ratova.

 Gledajući danas, tjelovježba osim fizičkog izgleda, za mnoge od nas, nosi ono najvažnije, a to je zdravlje što govori da smo se približili  Platonovoj ideji i njegovom poimanju glazbe. Na temelju njegovih ideja, svakodnevna tjelesna aktivnost danas je važan čimbenik zdravlja, zadovoljstva i sreće u životu.

Veliku pažnju glazbi pridavao je i Pitagora, grčki filozof i matematičar, a uz to i vrsni glazbenik koji je simboliku brojeva vidio u ljudskim osobinama. Smatrao je da su brojevi nepromjenjivi i stalni, ali u službi glazbe oni su sklad zvuka i harmonije. Treba naglasiti da je Pitagora često koristio glazbu kao sredstvo liječenja tzv. muzikoterapija.

Danas, glazba zauzima važno mjesto u životu svakog od nas. Različiti stilovi i žanrovi glazbe omogućuju da na taj način biramo glazbu koju volimo i koja nam odgovara. Veliku popularnost ima zabavna glazba što govori podatak da je glazba treći po redu “business” na svijetu. Ne samo da bi služila zabavi i dokolici, ona bi trebala odgajati osjećaje, ispunjavati dušu, gledanje na svijet te razvijati moralne vrjednote. Većina slušatelja i ljubitelja glazbe pozornost obraća samo na melodiju dok je vrlo bitno obratiti pažnju i na tekstove pjesama jer oni sadrže i donose poruke. Najbolja melodija na svijetu može imati loš tekst, a ako tekstovi nisu dobri cijela pjesma može negativno utjecati. Zbog toga roditelji u današnje vrijeme često nisu zadovoljni glazbenim ukusom djece na što je danas teško utjecati i izbjeći uključujući generacijsku razliku.

 Bez obzira o kojoj je vrsti glazbe riječ, ozbiljne ili zabavne, one ne bi trebale isključivati jedna drugu, dapače, one se isprepliću, prožimaju i nadopunjuju.

MELODIJA – DUH

HARMONIJA - DUŠA

RITAM – DUH

                                                                                  Adela Novković